Medijacija u sporovima radi naknade štete zbog ozljede radnika na radu

Porez na dohodak ne plaća na naknade štete zbog posljedica nesreće na radu ako poslodavac radniku naknadu štete isplaćuje na temelju nagodbe u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima

Primici koji ne podliježu oporezivanju

a) primici koji se ne smatraju dohotkom

Isplate na ime naknade štete zbog nesreće na radu utvrđene nagodbom u postupku mirenja prema Zakonu o mirenju ne podliježu porezu na dohodak.

Člankom 9. stavkom 1. točkom 7. Zakona o porezu na dohodak ( vidjeti pod 1.) propisano je da se porez na dohodak ne plaća na naknade štete zbog posljedica nesreće na radu ako poslodavac radniku naknadu štete isplaćuje na temelju nagodbe u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima, prema Zakonu o mirenju u jednokratnoj svoti.

U slučaju nemogućnosti isplate naknade štete u jednokratnoj svoti od strane poslodavaca radi određenih teškoća u poslovanju (npr. nesolventnost), ne podliježe oporezivanju niti naknada štete isplaćena u obrocima, i to najviše dvanaest (12) obroka u poreznom razdoblju u kojem je postignuta nagodba ili u sljedećemu poreznom razdoblju nakon sklopljene nagodbe, sukladno čl. 5. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (vidjeti pod 2.)

b) primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada

Zakon o porezu na dohodak u čl. 22. st. 3. propisuje da se propisane zatezne kamate ne smatraju primitkom od nesamostalnog rada i ne podliježu oporezivanju ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće i mirovine iz članka 21. Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima plaću ili mirovinu po izvansudskoj nagodbi.

Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se niti zatezne kamate isplaćene na temelju nagodbi sklopljenih u postupcima za mirno rješenje spora do visine zakonske stope zateznih kamata.

1. Porez na dohodak ne plaća se na naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada određena u jednokratnom iznosu.

2. Naknada štete iz članka 9. stavka 1. točke 7. Zakona koja je određena u jednokratnom iznosu, a isplaćuje se u više od 12 obroka smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje oporezivi dohodak ovisno o izvoru dohotka u visini razlike naknade štete iznad 12 obroka. Navedeno se odnosi i ako se naknada štete određena u jednokratnom iznosu isplaćuje u najviše do 12 obroka u poreznim razdobljima nakon poreznog razdoblja i idućega poreznog razdoblja u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka. Naknada štete određena u iznosu koji će se isplaćivati u točno utvrđenim obrocima za ograničeno ili neograničeno razdoblje (primjerice mjesečno) smatra se oporezivim primitkom od kojeg se plaća porez na dohodak u skladu sa Zakonom, a ovisno o izvoru dohotka. Ako se naknada štete temeljem sudske odluke, nagodbe u tijeku sudskog spora, nagodbe sklopljene s nadležnim državnim odvjetništvom u postupcima za mirno rješenje spora i/ili nagodbe postignute u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema zakonu kojim se uređuje mirenje isplaćuje u točno utvrđenim obrocima, a na temelju prijašnjeg radnog odnosa, smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka 20. Zakona.