Mirenje u sudovima

Što je mirenje (medijacija) pred sudom?

Mirenje je oblik posredovanja u kojemu stranke rješavaju vlastite sporove pod vodstvom i uz pomoć neovisne treće strane – izmiritelja (medijatora) tijekom kojeg pokušavaju naći najbolje rješenje vlastitog spora.

Mirenje pred sudom je dobrovoljan, neformalan, povjerljiv, brz i besplatan postupak. U postupku mirenja sudjeluju stranke, njihovi punomoćnici ili savjetnici, izmiritelj kao treća neutralna osoba,  po potrebi vještaci te druge osobe za koje stranke ocijene da im mogu biti podrška u bilo kojem pogledu.

 

Koji su sporovi najpogodniji za mirenje?

Vrsta spora u pravilu ne određuje izglede za uspješno mirenje, jer su za uspjeh u mirenju ključni stavovi i shvaćanja stranaka i njihova spremnost rješavanja međusobnih sporova na opisani način. Jednako tako za prihvaćanje mirenja odlučni su i stavovi punomoćnika stranaka koji su češće nego što bi to trebalo biti odlučujući kada je riječ o prihvaćanju mirenja ili ne.

Za postupke mirenja najprikladnije su u pravilu stranke koje moraju ili žele zadržati ili obnoviti svoje životne ili poslovne odnose u budućnosti, posebno zato jer su upućene jedna na drugu neovisno o eventualnoj sudskog presudi o njihovom sporu (članovi obitelji, životni partneri, prijatelji, susjedi, poslovni partneri, suvlasnici, suposjednici, koautori, članovi trgovačkog društva i dr.). Rijetki su sporovi koji nisu prikladni za mirenje.

Izmiritelj za razliku od suca u parničnom postupku ne može donijeti odluku o predmetu spora ako stranke u mirenju ne postignu nagodbu.

 

Tko je izmiritelj?

Izmiritelj je osoba koja ne vodi parnični predmet pred sudom. Izmiritelj je osoba koja se nalazi na Listi izmiritelja suda koju određuje predsjednik suda. U nju se mogu uvrstiti suci, sudski savjetnici, odvjetnici, profesori prava i drugi pravnici te stručnjaci iz drugih nepravnih profesija. Svaki sud trebao bi dopustiti strankama da same biraju izmiritelja sa sudske Liste izmiritelja.

Izmiritelji koji provode postupke mirenja pred sudom trebale bi minimalno  imati završenu osnovnu obuke za izmiritelje u trajanju od najmanje 40 sati.

U postupku mirenja prema potrebi može sudjelovati i više izmiritelja (komedijacija). Izmiritelji su osobe koje pomažu strankama riješiti njihov spora na vlastiti način. Oni ne mogu i ne smiju odlučiti u sporu između stranaka niti davati pravne savjete ili mišljenja strankama.

Izmiritelj je osoba koja pomaže strankama nastaviti pregovore koji nisu dali rezultata.

Postupak nagađanja pred sudcem u parničnom postupku nije mirenje, jer je riječ o pokušaju mirnog rješenja spora pred osobom koja ima ovlast za odlučivanje o sporu i zato stranke u takvom pravnom okruženju u kojem znaju da sve ono o čemu razgovaraju kod nagađanja, sluša sudac i da ono na temelju tako saznatih činjenica i dokaza može donijeti odluku o sporu ako se stranke pred njim ne nagode, ima ograničene domete u odnosu na postupak mirenja.

Koji je osnovni cilj postupka mirenja pred sudom?

Primarni cilj postupka mirenja je rješenje spora između stranaka na način koji odgovara njihovim zajedničkim na pojedinačnim interesima. Riječ je o veoma brzom rješenju kojim stranke izbjegavaju nastavak za njih dugotrajnih, skupih i tegobnih sudskih postupaka. I u postupku mirenja pred sudom, stranke imaju centralno mjesto u postupku i dopušta im se da doista budu gospodari kako svoga spora tako i njegovog rješenja.

Mirenje u koje stranke nađu rješenje od zajedničkog interesa završava se nagodbom, čiji oblik i sadržaj određuju same stranke. Kada je izmiritelj ujedno i sudac, nagodba u postupku mirenja pred njim sklopljena je sudska nagodbe. Kada izmiritelj u postupku mirenja pred sudom nije sudac, nacrt postignute nagodbe podnosi se sucu zaduženom za rješavanje tog konkretnog predmeta koji će u formi sudskog zapisnika na temelju tog nacrta izraditi sudsku nagodbu.

Kada stranke mogu donijeti odluku o rješavanju sudskog spora mirenjem?

Stranke općenito mogu odlučiti svoj spor riješiti mirenjem PRIJE, TIJEKOM, pa čak i NAKON dovršenja sudskog postupka. Međutim, namjera zakonodavca je potaknuti stranke da svoje sporove rješavaju mirnim putem primarno izvan sudova, dakle prije angažiranja sudskog aparata, odnosno prije pokretanja sudskih postupaka.

Drugim riječima postupak mirenja može se pokrenuti pred sudom samo u slučaju ako su stranke prethodno pokrenule odgovarajući sudski postupak i na tak način angažirale sudski aparat. Cilj je na taj način strankama i u sudovima dati mogućnost izbora između više načina rješenja njihovog spora: sudskom nagodbom, sudskom presudom ili mirenjem, posebno onim strankama koje u vrijeme pokretanja parničnog ili drugog sudskog postupka nisu bile spremne za mirno rješenje spora ili koje nisu bile upoznate da takva mogućnost uopće postoji.

Pored navedenog, rezultati postignuti tijekom sudskih postupaka u njihovim pojedinim fazama, često mijenjaju početne okolnosti s početka spora i/ili  stranke tijekom vremena nakon onog početnog suprotstavljačkog “zanosa”, sazriju za mirno rješenje i kada zaključe da žele svoje odnose urediti na drugačiji način od onog na koji se može očekivati u sudskom postupku.

Postupak mirenja pred sudom provodi se na zajedničkim i odvojenim sastancima stranaka i izmiritelja, u posebnim prostorijama za mirenje. Ako je moguće sudnice treba izbjegavati kao prostorije za provođenje mirenja.

Uvjerenja smo kako mirenje neovisno od odredaba Zakona o parničnom postupku nije vezano uz parnični postupak, već se može provoditi u ovršnom postupku, postupku osiguranja, izvanparničnom postupku, ostavinskom i slični postupcima i dr.

 

Postupak mirenja

Postupak mirenja pokreće se tijekom parničnog postupka na prijedlog jedne stranke, koji prihvati protivna stranka, zatim na zajednički prijedlog stranaka ili na prijedlog raspravnog suca, iznesen strankama tijekom parničnog postupka ako ga prihvate stranke.

 

Razlozi zašto mirenje (medijacija) za stranke predstavlja najpogodniji način rješavanja njihovog spora:

– u mirenju se iznose na vidjelo svi detalji spora, a ne samo njihova pravna interpretacija,
– tijekom mirenja stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom i mogu ga prekinuti u svakom trenutku,
– mirenje umanjuje mogućnost sukobljavanja između stranaka i njihovih punomoćnika,
– tijekom mirenja umanjuje se mogućnost emocionalne frustracije stranaka, koja je pratitelj svakog sporenja, posebno onog u sudskom parničnom postupku,
– u mirenju se utvrđuju interesi stranaka, a ne njihovo pravo,– postupak mirenja je brz (najčešće završava za samo nekoliko sati ili u jednom danu),
– postupak mirenja pred sudom je besplatan,
– nagodba od zajedničkog interesa, postignuta mirenjem, daje manje povoda
za njezino osporavanje,– mirenje završava nagodbom koju stranke dobrovoljno izvršavaju, što isključuje potrebu za dugotrajnim i skupim ovršnim postupkom.

 

Prednosti mirenja u odnosu na sudski parnični postupak:

– sudski postupak je javan, a postupak mirenja tajan (sve izneseno tijekom postupka mirenja ostaje povjerljivo i ne može se upotrijebiti u ili izvan parničnog postupka),
– sudski postupak je strog i formalan, a postupak mirenja neformalan i elastičan, te se odvija u ugodnom ambijentu i ozračju,
– u sudskom postupku stranke sebe i suca uvjeravaju u svoj pravni položaj na temelju zakona, a u postupku mirenja važni su interesi stranaka, a ne temeljenost njihovih zahtjeva na zakonu,
– u sudskom postupku sudac umjesto stranaka donosi odluku o njihovu sporu, a u postupku mirenja o vlastitom sporu odlučuju same stranke (vlastito rješenje spora
stranka koja je uspjela u sporu, a u postupku mirenja obje su stranke pobjednici jer su postigle nagodbu od obostranog interesa, uspjeh stranaka u parničnom postupku je neizvjestan, a nagodba u mirenju za stranke isključuje rizik moguće nepovoljne sudske odluke,
–sudskom presudom narušavaju se i onako poremećeni odnosi između stranaka u sporu, a nagodba u postupku mirenja sve sudionike čini zadovoljnima i omogućuje zadržavanje njihovih dobrih odnosa u budućnosti,
– sudski postupak je dugotrajan i skup, a postupak mirenja je iznimno brz i besplatan.

Stranke ne mogu trpjeti pravne posljedice zbog neuspjeha u postizanju nagodbe u postupku mirenja. Upravo suprotno, one imaju veliku korist i od neuspjelog mirenja. Ovo stoga što stranke u ugodnom ozračju tijekom mirenja mogu znatno unaprijediti svoju ranije potpuno prekinutu komunikaciju i pri tome približiti svoje ranije oštro suprotstavljene stavove. Posljedica je završetak njihove nastavljene parnice već nakon samo nekoliko ročišta.

U suradnji s Ministarstvom pravosuđa Republike Hrvatske 2006. započeo je Pilot projekt “Mirenje pri sudovima” kojim se prvi put u Republici Hrvatskoj strankama u sporu na hrvatskim sudovima, u parničnom postupku, pruža potpuno nova usluga rješavanja njihovih sporova na za njih pogodniji, brži i jeftiniji način.

U razdoblju od 2008. do 2010. takav način rješavanja sporova se trebao proširiti na sve sudove u Republici Hrvatskoj, međutim to se nije dogodilo i čak što više, mirenje u dovoljnoj mjeri nije podržano ni u sudovima u koje je službeno uvedeno.

Kako završava postupak mirenja pred sudom?

  1. Sklapanjem sudske nagodbe, koja je pravomoćna s danom njenog sklapanja. Ukoliko se stranke u postupku mirenja sporazumiju o tekstu nagodbe, ona se sklapa u obliku sudske nagodbe pred parničnim sucem.
  2. Odlukom izmiritelja da se postupak mirenja obustavlja – ova odluka se donosi u pravilu nakon što je o tome strankama bila dana mogućnost da se izjasne, zbog toga što daljnje nastojanje da se postigne mirno rješenje spora više nije svrhovito.
  3. Pisanom izjavom jedne stranke o odustajanju od postupka mirenja upućenoj drugoj stranci i izmiritelju, ili pisanom izjavom obiju stranaka o odustajanju od postupka mirenja upućenoj izmiritelju.
  4. Mirenje se okončava i ako se nagodba ne postigne u roku od 60 dana od dana prihvata prijedloga za pokretanje mirenja ili u daljnjem roku određenom po sporazumu stranaka.

Ako se stranke u postupku mirenja sporazume o tekstu nagodbe ona se sklapa u obliku sudske nagodbe pred sucem izmiriteljem. Sudska nagodba je ovršna isprava na temelju koje se može pokrenuti ovršni postupak pred sudom.

Kakve su posljedice mirenja u kojem nije sklopljena nagodba?

Stranke ne mogu trpjeti pravne posljedice zbog neuspjeha postizanja nagodbe u postupku mirenja. Postupak mirenja može se pozitivno odraziti na daljnji tijek parničnog postupka iz razloga što su u ugodnom ozračju tijekom mirenja imale mogućnost unaprijediti potpuno prekinutu komunikaciju nastalu tijekom parničnog postupka i približiti svoje oštro suprotstavljene stavove iz parničnog postupka.

Ako stranke u roku od 60 dana od prihvaćanja prijedloga za pokretanje postupka mirenja ne sklope nagodbu ili to ne učine u daljnjem roku od 60 dana, određenom na temelju njihovog pisanog sporazuma, parnični sudac zadužen za njihov predmet, nastavit će parnični postupak.

Koja su osnovna načela postupka mirenja?

  • Načelo dispozitivnosti – izražava dobrovoljnost mirenja u svim fazama postupka
  • Načelo usmenosti – omogućuje brzo odvijanje postupka
  • Načelo hitnosti, ekonomičnosti i učinkovitosti – mirenje se obavlja bez odugovlačenja uz što manji trošak
  • Načelo fleksibilnosti i neformalnosti – mirenje je oblik alternativnog rješavanja sporova kojim se izbjegava krutost formalnog pravnog postupka
  • Načelo povjerljivosti – sudionici u postupku dužni su poštivati tajnost podataka koji se odnose na postupak mirenja

 

Kako se pokreće postupak mirenja pred sudom?

Postupak mirenja pred sudom je neformalan i pokreće se:

  1. Na zajednički prijedlog stranaka ili na prijedlog jedne stranke koji prihvati druga stranka – za takve prijedloge se u pogledu sadržaja ne traži posebna forma. Nakon pojedinačnog prijedloga za mirenje, slijedi poziv suda drugoj stranci za očitovanje o prijedlogu u roku od 15 dana.
  2. Na prijedlog raspravnog suca iznesen strankama tijekom parničnog postupka, ako ga prihvate stranke. Sud po službenoj dužnosti može inicirati postupak mirenja kada se s obzirom na vrstu predmeta, predmet spora i držanje stranaka u tijeku postupka, uoči da se radi o predmetu i strankama u odnosu na koje je u konkretnom slučaju mirenje najpogodniji način rješavanja spora.

 

Koliko traje postupak mirenja pred sudom?

Postupak mirenja započinje najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka potvrdnog odgovora obiju stranaka na prijedlog kojim se predlaže pokretanje takvog postupka. Postupak mirenja treba se dovršiti najkasnije u roku od 60 dana od dana prihvata prijedloga za pokretanje mirenja. Ako stranke u navedenom roku ne sklope nagodbu, rok se uz njihov pisani sporazum može produžiti za najviše 60 dana.

 

Sudovi koji provode postupke mirenja

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Općinski građanski sud u Zagrebu
Općinski sud u Varaždinu
Općinski sud u Bjelovaru
Općinski sud u Slavonskom Brodu
Općinski sud u Osijeku
Općinski sud u Vukovaru
Općinski sud u Rijeci
Općinski sud u Zadru
Trgovački sud u Zagrebu
Trgovački sud u Varaždinu
Trgovački sud u Bjelovaru
Trgovački sud u Osijeku
Trgovački sud u Rijeci
Županijski sud u Zagrebu

 

Pridruženi dokumenti:

  • Priopćenje o prvom uspješnom postupku mirenja pred drugostupanjskim sudom

Download (PDF, 29KB)

  • Osnovni podaci o mirenju pri sudovima

Download (PDF, 31KB)

  • Vodič kroz postupak mirenja pred VTS RH

Download (PDF, 1.45MB)

  • Mišljenja zakonskih zastupnika stranaka i njihovih odvjetnika u 2007.

Download (DOC, 66KB)

  • Mišljenja zakonskih zastupnika stranaka i njihovih odvjetnika u 2008.

Download (DOC, 97KB)

  • Pravilnik o postupanju u postupku mirenja pred VTS RH

Download (DOC, 139KB)

  • Statistika u MIR predmetima (od 05.11.2007. do 27.10.2008.)

Download (PDF, 57KB)


HUM šalje besplatni newsletter za svoje vjerne korisnike radi što boljeg informiranja o aktualnim predavanjima, radionicama, obukama i temama iz područja medijacije.

No spam guarantee.

Prijatelji i suradnici HUM-a

PRIJATELJI
Društvo mediatorjev Slovenije
Forum za slobodu odgoja
Hrvatski ured za osiguranje
NVO Mali korak
Udruga za izvansudsku nagodbu i posredovanje u kaznenom postupku
Wassermann grupa

SURADNICI
Hrvatska udruga kreditnih unija
Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja
Ministarstvo pravosuđa RH
Pravna klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu
Pravosudna akademija
Studentska udruga E-student
Udruga studenata prava ELSA